29.04.2022

Suočimo se zajedno sa stresom i kriznim situacijama

Stres, trauma, kriza, suočavanje, posljedice, psihološka pomoć… zvuče li vam poznato? Ako ne prije, u posljednje dvije godine zasigurno ste barem jednom čuli riječ kriza ili suočavanje sa stresom. Podvučemo li crtu, što je zajednički nazivnik navedenim konstruktima? Rekla bih mentalno zdravlje. Nešto što je vrlo lako smetnuti s uma, fokus staviti na opipljive tekuće probleme i tako zapostaviti ono što nam omogućuje svakodnevno funkcioniranje i sudjelovanje u aktivnostima zvanim „život“.

Stres kao takav proizlazi iz stresora. Stresori mogu biti univerzalni, kao npr. rat ili pak individualni. Netko izgubljenu utakmicu omiljenog nogometnog kluba proživljava izrazito stresno, dok netko drugi neće ni znati da se ikakva utakmica odigrala. Humanitarne, zdravstvene i ekonomske krize; potresi, poplave i požari, iznimno su jaki okidači stresa, a vrlo lako mogu prerasti u traumatično iskustvo.

Pokušajmo vizualizirati situaciju u kojoj imamo 60 sekundi za napustiti vlastiti dom i znati da se nikad nećemo vratiti. Što ponijeti sa sobom? Mobitel, punjač, laptop, vodu, odjeću, fotografije, plišanog medu iz djetinjstva, ručni sat pokojnog djeda? Već kroz samu pomisao na ovoliki stresor u nama se bude fiziološke i psihološke reakcije, tj. tijelo i um reagiraju, javlja se stres i možemo prepoznati kriznu situaciju u nastajanju. Na nama je da što hitrije osvijestimo – traumatsko iskustvo, stres, kriza mogu i vrlo vjerojatno hoće ostaviti negativne posljedice na naše mentalno zdravlje, a samo mi biramo hoćemo li i gdje potražiti pomoć. Odnosno, gdje potražiti psihološku pomoć.  

U konkretnim kriznim situacijama sve češće i na sve više lokacija, pa čak i virtualno, otvaraju se centri za tzv. psihološku prvu pomoć. Obzirom da će krizna situacija destabilizirati naše emocije i kognicije, psihološke intervencije kao cilj imaju stabilizirati emocionalne i kognitivne procese kod ljudi koji su izravno ili neizravno izloženi samoj situaciji. Svrha svega navedenog je zapravo osnažiti pojedinca i/ili zajednicu u suočavanju sa stresom i ponovnom aktivnom uključivanju u svakodnevne aktivnosti  (npr. sjetimo se psiholoških centara otvorenih u Petrinji nakon velikog potresa 2020. godine).

Noviji pristupi u psihologiji sve više su usmjereni na karakterne snage pojedinca koje, ne samo da učinkovito pomažu u suočavanju sa stresnim i traumatskim situacijama, već pospješuju pojavu tzv. posttraumatskog rasta. Odnosno, pozitivnih psiholoških promjena koje mogu uslijediti nakon proživljenog traumatskog iskustva, primjerice, osnaživanje međuljudskih odnosa, razvoj zahvalnosti, iskrenije uživanje u sitnicama svakodnevnog života itd. Karakterne snage valja pravovremeno prepoznati i staviti ih u fokus psihološke pomoći, intervencija i preventivnih programa. Kreativnost, iskrenost, socijalna inteligencija, humor, duhovnost, uživanje u ljepoti  i izvrsnosti, samo su neke od njih i svatko od nas u sebi nosi i razvija specifičan set snaga. Tako će osoba kojoj je glavna karakterna snaga socijalna inteligencija kroz adekvatnu pomoć i usmjerenje stručne osobe vrlo vjerojatno osnažiti svoje odnose s bliskim osobama te prihvatiti mogućnost proširenja svojih društvenih krugova ukoliko ju je krizna situacija primorala na preseljenje u drugi kraj, grad ili državu. Osnažiti drugu osobu i pomoći joj da nadiđe, prevlada i iskoristi traumu, krizu i stres za osobni rast i razvoj nije nimalo lak zadatak stručnih osoba koje uvijek možete potražiti u svojoj blizini, bilo uživo ili virtualno. Važno je sjetiti se da time činite dobro sebi i bližnjima preuzimajući konce u svoje ruke, djelujući direktno na svoje zadovoljstvo i kvalitetu života.

Autorica: Helena Bešenić, mag.psych., Centar za mentalno zdravlje MBM

Piše: Helena Bešanić

Helena Bešenić titulu magistra psihologije stekla za na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Stručnu praksu odradila je u Kliničkom bolničkom centru „Sestre milosrdnice“, Klinici za dječje bolesti „Zagreb“ i Ordinaciji za neuro i biofeedback „MENS SANA“. Zaposlena je u Osnovnoj školi Izidora Poljaka Višnjica, kao stručni suradnik psiholog, gdje se svakodnevno susreće s izazovima savjetodavnih razgovora, radionica i provedbe psiholoških testiranja u radu s djecom, roditeljima i nastavnim osobljem. Svoje iskustvo nadopunjuje radom u Centru za mentalno zdravlje „MBM“ provodeći individualna psihološka savjetovanja odraslih osoba, djece i adolescenata te partnerska savjetovanja. Rado se odaziva znanstveno – stručnim skupovima, edukacijama, radionicama i seminarima prateći aktualnosti i najnovije spoznaje s područja psihologije. Kao posebno područje od interesa ističe Pozitivnu psihologiju, gdje je završila edukaciju „Foundations of Positive Psychology“. Slobodno vrijeme provodi s obitelji, prijateljima i četveronožnim ljubimcima. Pozitivnu energiju dopunjuje odlascima na pilates, amaterska planinarenja, slikanjem ili čitanjem knjiga znanstveno – fantastičnog sadržaja. Voli stjecati nova iskustva, upoznavati nove ljude i posjećivati nova mjesta jer želi jedan život koji ima iskoristiti maksimalno.

Vezani članci

Međunarodna komora mladih Zagreb
Ilica 71, 10000 Zagreb, Hrvatska
email: zagreb@jci.hr
telefon: +38598 188 0802
Pratite nas i na Facebooku:
Izradu web platforme sufinancirala je
Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram